Vive la Francium!1
Francijum je najviše galski od svih elemenata. Otkriven je u Francuskoj 1939. Izolovala ga je Margareta Piri, na Institutu Kiri u Parizu. Uz galijum, on je jedan od dva elementa koji su imali čast biti nazvani po La Belle France.2
On ima savoir faire.3
Francijum je spokojan. On stoji tamo u uskom crnom odelu i smeje se superiornim osmehom zbog kojeg gotovo - ali ne sasvim - zaželite da ga izgazite. On razume Deridu i Fukoa4 i ima iznijansirano mišljenje o njima, za koje zna da ga vi ne biste razumeli. Ponekad nosi izlizanu beretku, ravno začešljanu kosu i kao olovka tanke brčiće, i kada to uradi, izgleda neverovatno. Nikada u životu nije nosio naočare za sunce.
Gastronomski, francijum je besprekoran. Ide dobro uz bri5, veknu hleba i čašu vina božole. Ako, naravno, budete dovoljno pažljivi i ne progutate ga. A ako ste samoubilački raspoloženi, mali café u nekom neuglednijem delu Pariza je poželjnija lokacija.
Francijum je… dakle, budimo iskreni - ako ovo čitate na srpskom jeziku, jednostavno nećete razumeti. To je kao slušanje Betovenove Devete simfonije pomoću AM radija. Ako želite razumeti Francijum kao što ga razumeju Francuzi, naprosto morate naučiti čitati francuski. Šteta, ali tako je.
Francijum je, naravno, divlje radioaktivan. To ga čini, doduše, nestabilnim; većina od njegovih trideset izotopa ima period poluraspada manji od minuta. Tako je prolazan! Ali, nismo li svi? C'est la vie6, kako bi sam Francijum rekao uz galsko sleganje ramenima koje nije moguće oponašati. Kratak život, možda, ali buran.
U pitanjima srca, to je više nego privlačno.