Stvari su se mogle drugačije odvijati da Kolumbovi brodovi nisu potonuli odmah nakon dolaska u Novi svet. Stvari su se mogle drugačije odvijati da nije bilo puškara i kovača na brodu. Stvari bi definitivno bile drugačije da se karipski Indijanci nisu snašli sa novom tehnologijom kao ribe u vodi. Do trenutka kada je Leopoldo Di Pisa otkrio Meksiko 1598. godine, i Severna i Južna Amerika su bile u agoniji industrijske revolucije, astečko carstvo je palo, a Inke su proširile svoju civilizaciju na sever kroz Meksiko, do današnjeg Teksasa.

Tu su se susreli sa prerijskim plemenima.

Nema romantičnije slike od ratnika Apača u ratnim bojama, sa tamnom kožnom jaknom i naočarima za sunce, koji jaše „metalnog konja”, kako su tada nazivali motocikle. Za jednog veličanstvenog Inka nije bilo užasnijeg zvuka od iznenadne tutnjave i ratnih pokliča Komančija koji kidišu na konvoje dostavnih kamiona.

Iako i dalje vidimo prerijske ratnike kao borce za slobodu, konačni ishod rata bio je unapred poznat. Industrijska snaga je bila sa Inkama. Istorija je na strani tehnološki nadmoćnih.

Ratnici Komanča i Apača dokazali su svoju hrabrost i veštinu u tolikoj meri da ih i danas zapošljavaju kao plaćenike za uspostavljanje reda među domorocima, u onim retkim slučajevima kada pokušaju da pobegnu iz svojih rezervata u Austriji i Rusiji.