SF tim
* 15.11.2019. 05:19:37
napredna pretraga  
Dobro došli, Gost. Molimo vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Vesti: Fan forum SF fanova. Smile
 
  Portal   Forum   Pomoć Pretraga Igre Prijavljivanje Registracija  
Stranice: [1] 2   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Novi tip akceleratora  (Pročitano 10288 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
petrus b
Registrovani
stažista


Poruke: 56
Ugled: +0/-1
Van mreže


« poslato: 31.01.2009. 23:23:40 »

Tema je donekle stara, ako ovakva tema uopće može ostariti.
Iman neke nove interesantne momente oji upućuju na to da je zaista moguće prevladati brzinu svjetlosti, što mi se čini jako važnim, ne samo za znanost, nego i za opstanak čovjeka uopće.
Te novosti moram izložiti ovdje, a cijeli članak i crteže možete vidjeti na mojoj stranici:

http://www.petar-bosnic-petrus.com

na odjelu za znanstvene članke.

..............................

No evo jednog, možda još boljeg primjera u kojem je, isto kao i u akceleratorima, sredstvo ubrzavanja baš sam val. Mislim na velike oceanske valove.

Zašto je ovaj primjer tako dobar i pogodan?

Radi se, naime, o tome da se posredstvom vodenih valova sama voda ne kreće, kao što je slučaj kod puhanja vjetra ili riječnog toka, nego, voda koja je nepokretna, pomoću vodenih valova, prenosi neki mehanički impuls, baš kao što i nepokretni vakuum, putem elektromagnetskih valova prenosi elektromagnetski impuls i silu koju oni sadrže, a koja opet pokreće odnosno ubrzava subatomske čestice.

Pored toga, brzina prenosa mehaničkih impulsa putem vodenih valova, određena je transfernom konstantom vode – sposobnošću vode da strogo određenom brzinom prenosi mehaničke impulse, tako da se vodeni valovi ponašaju jednako kao i elektromagnetski, iako su puno sporiji. A sada se vraćamo nagoviještenom primjeru.

Pretpostavimo, dakle, da imamo jednu veću šuplju kuglu koja može plivati, ali je
ipak toliko teška da se nikad ne može uspeti na vrh ili krijestu velikog oceanskog vala. Nju bi val gurao svojim podnožjem u istom smjeru kojim se i sam kreće, i istom brzinom u odnosu na morsko dno. Brzina kugle u odnosu na sam val bila bi jednaka nuli.

Upravo tako kako bi oceanski val gurao spomenutu kuglu, postojeći akceleratori, pomoću elektromagnetskih valova već guraju subatomske čestice. A budući da se oni (elektromagnestki valovi) ne mogu kretati brže (a niti sporije) od svjetlosti, čestice, pri takvom načinu ubrzavanja (koji se koristi u postojećim akceleratorima), nikako ne mogu postići, a niti prijeći brzinu tih elektromagnetskih valova, tj. brzinu svjetlosti. c.

No sada pretpostavimo da umjesto one kugle upotrijebimo dasku za surfanje koja može preusmjeravati silu kojom raspolažu valovi i kretati se longitudinalno duž vala. Surferi koji longitudinalno surfaju duž velikih oceanskih valova postižu - u odnosu na morsko dno - mnogo puta veću brzinu od valova koji ih nose i pokreću, a surfaju u istom pravcu, u odnosu na pravac kretanja vala kao što bi surfala i čestica u konusnom ili paraboloidnom akceleratoru, u odnosu na elektromagnetski val.

Može se slobodno reći da bi čestice - u konusnim i paraboloidnim akceleratorima - baš kao i surferi u odnosu na oceanske valove - longitudinalno surfale duž elektromagnetskih valova, te da bi, kao što je gore već rečeno, mogle postići i mnogo puta veću brzinu od transverzalne brzine elektromagnetskih valova.
.......................
.......................
Opća jednadžba za maksimalno moguću brzinu koju bi česticama mogao dati neki konusni ili paraboloidni akcelerator glasila bi:

v = nc                             (10)

Pri čemu bi v bila brzina čestice, n omjer radiusa r i osi ax, a c brzina svjetlosti.

Najveća moguća brzina koju česticama može dati neki konusni ili paraboloidni akcelerator može se također izračunati i iz veličine sinusa kuta α – kuta kojeg zatvara stjenka akceleratora sa osi ax, i to po jednadžbi:

v = c / sin α                         (11)

Simbol c predstavlja ujedno i radius r, jer taj radius pokazuje transverzalni smjer širenja elektormagnetskih valova koji se šire brzinom c. Ista pojava može se označiti i simbolom, tj. brojkom 1, koja bi u tom slučaju također označavala i brzinu c. Kut α je, kao što je već rečeno, kut što ga zatvara stjenka akceleratora sa osi ax.

Akcelerator čiji bi kut α bio samo 00,10`, tj. samo 10 lučnih minuta, prema donjoj jednadžbi, davao bi česticama brzinu od 103 131 768 km/sec., ili, 343c.

v = 300 000 km/sec./ 0,0029089 = 103 131 768km/sec., ili. v= 343c

Suvremena tehnologija može vrlo lako izraditi akcelerator ovakvih mogućnosti, no akcelerator sa kutom α od svega deset lučnih sekundi, a koji bi česticama davao neusporedivo veću brzinu, već bi bio problem.

Petrus



Sačuvana
Sal
Banovan korisnik
predsednik


Poruke: 5.649
Ugled: +28/-10
Starost: 50
Lokacija: In the face of the place
Slike: moj album
Pol: Muškarac
Van mreže


WWW
« Odgovor #1 poslato: 01.02.2009. 00:31:10 »

Sve mi je jasno, donekle....sve do pojma "kut"

Molio bih cenjenog Petrusa, autora teme da mi objasni pojam "kut".
Mislis na "ugao" ??? Ako je tako, onda kontam, bre....Smile
Jes da znam svapski i angliski, al ne mogu uz svu volju da uklopim taj "kut" u moje razumevanje.
Molim te, definisi "kut"
Sačuvana

...We'd better get back, 'cause it'll be dark soon, and they mostly come at night... mostly...
Кули
Ghostwheel
predsednik


Poruke: 2.091
Ugled: +11/-1
Starost: 32
Lokacija: BG - Dusanovac
Pol: Muškarac
Van mreže


« Odgovor #2 poslato: 03.02.2009. 00:22:57 »

 Laughing Laughing Laughing Laughing Laughing
Ubode ga Sal, svaka ti cast.
Ovo me podseti na Seselja kad je u saveznoj skupstini citao neki zakon i nije mu bilo jasno sta znaci rec 'odjeljak' (i to sve pise odjeljak 1, odjeljak 2....), kad je konsultovao lingviste, skontao je da je odjeljak, kad se djelje drvo Laughing Laughing

Tako da po toj logici, ja mislim da je kut u stvari skraceno od kutija, i kad tako zamenis raci, onda ovaj tekst postaje jasan.
Jer kad bacis kutiju iz akceleratora, ona ubrzava Idea
Samo mi nije jasno odakle kutiji sinusi. Jel' to neka ziva kutija koja slini?
Sačuvana

To be happy in this world, first you
need a cell phone and
then you need an airplane.
Then you're truly wireless.
dan555
Kosmozamlata

predsednik


Poruke: 8.834
Ugled: +80/-9
Starost: 61
Lokacija: Nigdina
Slike: moj album
Pol: Muškarac
Van mreže


« Odgovor #3 poslato: 03.02.2009. 02:17:57 »

Dobro sad, nećemo da se zavitlavamo sa razlikama srpski-hrvatski. Exclamation
Sačuvana


Čoveče, pazi da ne ideš mali ispod zvezda! pozdrav
MasterYoda
Jedi Council Member

predsednik


Poruke: 4.365
Ugled: +32/-5
Starost: 65
Lokacija: Very Far Away from Anywhere Else
Pol: Muškarac
Van mreže


« Odgovor #4 poslato: 03.02.2009. 09:25:54 »

Kad zanemarimo jezičke začkoljice ostaje mnogo toga što bi se moglo reći o ovoj teoriji, toliko mnogo da skoro da nisam u stanju odrediti redoslijed. Pokušaću.

1. Dati primjer surf daske na talasima dobro ilustruje samu ideju ali...
a) Surfer je aktivni učesnik u cijelom procesu. On premještanjem težišta i postavljanjem daske pod odgovarajući ugao (kut) utiče na kretanje daske. Čestice u akceleratoru su pasivne, izložene slijepom djelovanju vanjskih sila. Odogvarajući eksperiment s daskom za surf bio bi kada bi na nju pričvrstili pasivni teret (mase prosječnog surfera) i bacili tu dasku na talase.
b) Surfer, daska i voda su isti tip sredine - materija. Materijalna čestica u akceleratoru izložena je djelovanju nematerijalne sredine - raznih elektro i magnetskih polja.
2. Savremeni akceleratori ne ubrzavaju čestice na opisani način, tako što elektromagnetski valovi 'guraju' čestice. Nikakvi elektromagnetski valovi ne kruže unutar torusa akceleratora (osim onih izazvanih samim kretanjem naelektrisanih subatomskih čestica). Čestice se ubrzavaju magnetnim poljem koje se sinhrono uključuje i isključuje na nizu superprovodnih elektromagneta raspoređenih po obodu torusa. Sinhronizacija ovih magneta i jeste najveći tehnički problem koji stoji na putu realizacije brzina bliskih svjetlosnim. Kod najvećeg današnjeg akceleratora, LHG, s obimom torusa od 27 km, pri brzini bliskoj svjetlosnoj snop čestica pravi više od 11000 krugova u sekundi. Ili, hajmo ovako: Snop je djelovanju jednog magneta izložen na dužini od desetak metara i za vrijeme dok prolazi magnet se mora uključiti i isključiti. To nam približno daje vremenski okvir od 33 x 10-9 sekundi ili 33 ns.
3. I kada bi bilo moguće natjerati česticu da 'klizi' longitudinalno, kako je to petrus opisao, takav akcelerator morao bi da bude veoma širok. Sjetite se samo koliko je duga obala na kojoj se zabavljaju surferi pa povucite paralelu. Samo, kako je natjerati da se kreće na taj način?
Sačuvana

Čovek se ne bori s rupom iskopanom na pogrešnom mestu, nego s budalama koje su je iskopale. Rupu jednostavno zatrpava.
Nesa
Vajper

predsednik


Poruke: 2.755
Ugled: +30/-1
Starost: 60
Lokacija: Beograd-Mirijevo
Pol: Muškarac
Van mreže


« Odgovor #5 poslato: 03.02.2009. 12:41:04 »

Ideja gosn petrusa je vec koriscena u jednoj od eoizoda Sf serije, koju sam skoro odgledao.
(Svetlosti molim te ne teraj me da je trazim, jer ima toga dosta :oops:Moguce je da se radi o Andromedi Idea)
Naravno i u seriji je projekat katastrofalno zavrsio.
Sta bi to moglo izdrzati toliko naprezanje ubrzanja u tako malom vremenskom intervalu Question
Recimo da ova ideja i ima vrednost, objekat koji bi to koristio bi morao pre toga da ubrza do priblizne brzine kako bi mogao da uhvati taj talas ili aplitudu. Znaci da se krece recimo brzinom svetlosti kako bi se prebacio na talas veci od brzine svetlosti.
Ako ste leteli avoinom osetili ste uticaj ubrzanja aviona na poletanju. Otprilike avion predje put od nekih 1500-2000m da bi ubrzao do 250kmph i nema vece g od 2. Kontinuirana izlozenost sili g oko 9 (recimo u vazdusnim borbama koje traju par minuta ili poletanju satla) moguca je samo uz primenu za sada najsavremenijih odela kako nebi ostale posledice ili trenutno oko 17g kao pri iskakanju iz avoona kad su posledica jako verovatne i to iskljucivo za dobro uvezbanu posadu. Znaci sve ovo vazi za uzasno mala ubrzanja, poredeci ih sa trenutnim ubrzanjm na brzinu vecu od brzine svetlost. Ovim hocu da kazem da za sad ne postoji ni materijal i zasigurno ni zivi stvor koji bi ovo izdrzao.
Ako se pak kontinuirano ubrzava do brzine od recimo od dve brzine svetlosti, zamislite koliki bi se put prevalio da se ta brzina dostigne.
Istio to vazi i za usporenja.  Nesto u ideji skripi. Ili bolje reci u primeni te ideje.
Jadna bi bila ta daska a jako jadan i onaj na toj dasci koji bi zajahao taj talas.
Sačuvana
svetlost lutalica
Bene Gesserit

predsednik


Poruke: 4.194
Ugled: +60/-2
Lokacija: Bgd
Van mreže


« Odgovor #6 poslato: 03.02.2009. 13:14:31 »

(Svetlosti molim te ne teraj me da je trazim, jer ima toga dosta :oops:Moguce je da se radi o Andromedi Idea)
Grrrr... Evil or Very Mad
Sačuvana
Glorija
Superbaba

predsednik


Poruke: 5.994
Ugled: +60/-2
Lokacija: Smederevo
Pol: Žena
Van mreže


« Odgovor #7 poslato: 03.02.2009. 14:55:25 »

(Svetlosti molim te ne teraj me da je trazim, jer ima toga dosta :oops:Moguce je da se radi o Andromedi Idea)
Grrrr... Evil or Very Mad


Ma tarži, ti si u penziji - imaš vremena  Twisted Evil
Sačuvana

Bog čuva budale !
Nesa
Vajper

predsednik


Poruke: 2.755
Ugled: +30/-1
Starost: 60
Lokacija: Beograd-Mirijevo
Pol: Muškarac
Van mreže


« Odgovor #8 poslato: 03.02.2009. 16:04:40 »

Nesmem ni da pomislim sta bi prvo zaustavilo tu letecu dasku pri ovoj brzini Shocked
v = 300 000 km/sec./ 0,0029089 = 103 131 768km/sec.
Sta bi se desilu da se sudari sa cesticom od desetog dela grama Shocked
Odlucio sam (mada sam mastao o tome da budem sef neke istrazivacke intergalakticke ekspedicije) da ne sirfujem na ovako pogonjenom brodu. Ako pronadju nesto ala zvezdane kapije ili ko u Andromedi nekakve hipersvemirske niti neka me zovu. A ovako manicu se corava posla.
Dakle predlazem da nasa daljnja istrazivanja usmerimo u tom pravcu, ako me hocete za kapetana. Ako ne, sto se mene tice svako svoje krpice. Rolling Eyes
Sačuvana
Sal
Banovan korisnik
predsednik


Poruke: 5.649
Ugled: +28/-10
Starost: 50
Lokacija: In the face of the place
Slike: moj album
Pol: Muškarac
Van mreže


WWW
« Odgovor #9 poslato: 03.02.2009. 19:30:14 »

A ako bi brod bio opremljen antimaterijskim stitom, koji bi "progutao" sve sto mu se nadje na putu?

Cisto sumnjam da konstruktori Enterprajza ili Milenijum Falkona nisu skontali sl resenje.. SmileSmile
Sačuvana

...We'd better get back, 'cause it'll be dark soon, and they mostly come at night... mostly...
Glorija
Superbaba

predsednik


Poruke: 5.994
Ugled: +60/-2
Lokacija: Smederevo
Pol: Žena
Van mreže


« Odgovor #10 poslato: 04.02.2009. 18:27:36 »

Ako pronadju nesto ala zvezdane kapije ili ko u Andromedi nekakve hipersvemirske niti neka me zovu. A ovako manicu se corava posla.
Dakle predlazem da nasa daljnja istrazivanja usmerimo u tom pravcu, ako me hocete za kapetana. Ako ne, sto se mene tice svako svoje krpice. Rolling Eyes

Važi i za babu. Ako se nešto strašno događa - nek je brzo i nek se ne vidi  Embarassed

Sal, možda su odustali od toga jer je nemoguće ?
Sačuvana

Bog čuva budale !
Sal
Banovan korisnik
predsednik


Poruke: 5.649
Ugled: +28/-10
Starost: 50
Lokacija: In the face of the place
Slike: moj album
Pol: Muškarac
Van mreže


WWW
« Odgovor #11 poslato: 04.02.2009. 19:11:42 »

A jesu li braca Rajt odustali nakon sto im se skrkao prvi aeroplan?
Ili je covecanstvo odustalo nakon Ikarovog leta ka suncu?

Pa dajte, setite se samo pre desetak godina kada smo bili vezani za fix telefoniju?

Setite se koliko bi vam "naucnofantasticno" izgledalo da drzite u ruci uredjacic od 150 grama koji ima color tft ekran i sa kog trenutno stupate u komunikaciju sa bilo kojim prikljuckom u svetu?
A to nije davno bilo.... SmileSmile
Sačuvana

...We'd better get back, 'cause it'll be dark soon, and they mostly come at night... mostly...
Nesa
Vajper

predsednik


Poruke: 2.755
Ugled: +30/-1
Starost: 60
Lokacija: Beograd-Mirijevo
Pol: Muškarac
Van mreže


« Odgovor #12 poslato: 04.02.2009. 19:36:33 »

Ma pusti ti bracu Rajt. Oni mogli da zarade samo modrice.
Ovde se radi o tome da te klepi nesto manje od milimetra sa efektom ko da te tresnuo "brzi voz".
Sačuvana
Sal
Banovan korisnik
predsednik


Poruke: 5.649
Ugled: +28/-10
Starost: 50
Lokacija: In the face of the place
Slike: moj album
Pol: Muškarac
Van mreže


WWW
« Odgovor #13 poslato: 04.02.2009. 19:53:26 »

Neso care, pa jesam li ti vec napisao da bi svaki brod morao da ima neki stit ispred sebe?

primer tome su brodovi ledolomci...ojacan kljun broda i tako...
Jes da je poredjenje banalno, al tako bi i u svemiru.
Pazi, na ogromnim brzinama, cak i onim ispod svetlosne (NLS) bi svaki objekat koji se krece tom brzinom morao imati ispred sebe neki stit.
Znam da su mehanicki stitovi kao pavlaka pred 7,62 zrnom, ali ako je tehnologija vec toliko napredna da skota pogon za NLS ili iznad, onda je itekako u stanju da skonta i stit koji bi se pruzao ispred broda na optimalnoj udaljenosti.
A naj bi bio antimaterijski.
Jos da skontaju kako da iskoriste tu energiju koju stit prikuplja, eto ti generacijskih brodova, eto osvajanje galaksije..
Sačuvana

...We'd better get back, 'cause it'll be dark soon, and they mostly come at night... mostly...
Nesa
Vajper

predsednik


Poruke: 2.755
Ugled: +30/-1
Starost: 60
Lokacija: Beograd-Mirijevo
Pol: Muškarac
Van mreže


« Odgovor #14 poslato: 04.02.2009. 19:57:11 »

Ako je tako onda imate kapetana Laughing Laughing
Sačuvana
Stranice: [1] 2   Idi gore
  Štampaj  

 
Prebaci se na:  

Šema sajta  ◊   SF Vektor  ◊   TV program  ◊   Periodni sistem NF

Pravilnik  ◊   SF kviz  ◊   NF na Krstarici  ◊   SF filmovi  ◊   Bibliografije

Kopirajt © 2006-2019. SF tim. Sva prava zadržana.
Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.21 | SMF © 2015, Simple Machines | Mapa foruma | Arhiva | wap2 Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS!
Stranica je napravljena za 0.025 sekundi sa 23 upita.