SF tim Biografije
Pages: 1
Herbert Džordž Vels (H.G.Wells) By: MasterYoda Date: 29.05.2007. 23:02:57

Herbert Džordž Vels (Herbert George Wells)
Autor: MasterYoda, Vektor br. 3

Herbert Džordž Vels (Herbert George Wells) (1866 –1946), engleski pisac, najpoznatiji kao autor velikog broja naučno-fantastičnih radova, iako se ogledao i u mnogim drugim žanrovima, posebno u poznom periodu stvaralaštva. Gernsbek, Vern i Vels ponekad se proglašavaju “očevima naučne fantastike.”


Rodio se u Bromliju, Kent, u porodici niže-srednjeg staleža. Kao sedmogodišnji dječak slomio je nogu i, da bi nekako utukao vrijeme, počeo je da čita. Studije na akademiji Thomas Morley prekinuo je 1877. jer porodica nije mogla da plaća skupu školarinu nakon teške povrede njegovog oca koja je prekinula njegovu karijeru igrača kriketa. Pokušao je da se zaposli kao pripravnik u raznim profesijama ali nigdje nije imao uspijeha.
 
Konačno, 1883. postaje asistent profesora u jednoj školi i tu radi sve dok se, zahvaljujući dobijenoj stipendiji, nije upisao u „Školu nauka”, danas „Kraljevski koledž” u Londonu. Kao pitomac, pomogao je u osnivanju Kraljevske akademije nauka i postao njen prvi predsjednik.
 
Iz tri braka ima dva sina, a iz mnoštva vanbračnih veza još nekoliko djece. „Nisam nikada bio mnogo amoralan,” napisao je Vels, „samo sam veoma mnogo volio više žena.”

Književni rad

Velsovi prvi romani, zvani “naučna romantika” žanrovski su najbliži pravoj naučnoj fantastici, odnosno onome što danas smatramo naučnom fantastikom. Predstavili su čitaocima cijeli niz tema koje će kasnije postati klasične teme naučne fantastike.

Vjerovatno najpoznatije Velsovo djelo ujedno je i prvi njegov objavljeni roman „Vremeplov” (The Time Machine), objavljen 1895. Vrijeme kao četvrta dimenzija (što će kasnije tvrditi i Albert Ajnštajn) i smjele pretpostavke o društvenim uređenjima u dalekoj budućnosti osnovne su karakteristike ovog djela.
 
Sledeće godine izlazi roman “Ostrvo doktora Moroa” (The Island of Dr. Moreau), priču o naučniku Morou koji svojim eksperimentalnim tehnikama od životinja pokušava stvoriti inteligentna bića nalik ljudima. I ovdje srećemo motiv “ako može, nešto će krenuti naopako”, koji smo sreli i u romanu “Frankenštajn” od Meri Šeli. Kasnije će ovo postati poznato kao Marfijev zakon.

U idućih nekoliko godina Vels redom objavljuje romane “Crvena soba” (The Red Room), “Točkovi sreće” (The Weels of Chance), “Nevidljivi čovjek” (The Invisible
Man) i “Rat svjetova” (The War of the Worlds), po temama sve sami klasici naučne fantastike.

Velsov prvi bestseler je roman “Predviđanja” (Anticipations) (1901). Predviđajući kako će svijet izgledati godine 2000, zanimljiva je zbog niza dobrih predviđanja (vozovi i automobili dovode do seobe stanovništva iz velikih gradova u predgrađa, velike seksualne slobode, slom njemačkog militarizma i osnivanje evropske unije) kao i promašaja (nije očekivao značajniju upotrebu avijacije prije 1950, kao i tvrdnja da podmornice neće služiti ničemu osim davljenju njihove posade i graditelja u moru).
 
Napisao je i nekoliko desetina novela i kratkih priča, od kojih je svakako najpoznatija “Zemlja slijepih” (The Country of the Blind) (1904).

Roman „The World Set Free” (1914) donosi još jedno njegovo veliko predviđanje. U tom romanu on se pita da li je moguće ubrzati radioaktivni raspad urana tako da se, umjesto stotinama godina, sve desi u mnogo kraćem periodu, i posljedicama koje bi ovako nešto donijelo svijetu. Trideset godina kasnije svijet će se sresti s pojmovima kao što su lančana reakcija i atomska bomba. Pogriješio je samo u jednom: njegova bomba nije eksplodirala u djeliću sekunde nego je nastavljala kontinuiranu eksploziju koja je trajala cijeli dan.
 
Napisao je i veći broj utopijskih romana (In the Days of the Comet, The Shape of Things to Come, The Autocracy of Mr Parham, The Holy Terror) kao i antiutopijski When the Sleeper Wakes.
 
Napisao je (pogotovo u poznijoj fazi) i veći broj radova koji ne pripadaju žanru naučne fantastike, u kojima se bavio raznim društvenim, socijalnim i istorijskim temama.
 
Poznat je i kao autor prve ratne igre na tabli, Floor Games (1911) iza koje je slijedila Little Wars (1913).
 
Po političkom ubjeđenju socijalista ali i anti-Marksist, pozdravio je Lenjinove planove za reformu Rusije ali se i razočarao u Staljinovo vođenje te države.
 
Pomogao je u stvaranju Lige naroda ali bio razočaran njenim neuspjehom u sprječavanju Drugog svjetskog rata. U svojoj poslednjoj knjizi, Mind at the End of its Tether (1945) zaključuje da ideja da se čovječanstvo zamijeni nekom drugom vrstom i nije tako loša.
 
U njegovu čast jedan krater na tamnoj strani Mjeseca dobio je ime H.G. Wells.
 
Neka od djela objavljenih na našem jeziku:

Korisni linkovi
Vels u Wikipediji  
Biografija i djelimična bibliografija  
Filmovi po njegovim romanima  
Knjige u projektu Gutenberg  
Veći broj romana i priča
Odg: Herbert Džordž Vels (H.G.Wells) By: svetlost lutalica Date: 18.12.2009. 00:17:31

Bibliografija

Romani
Kratke priče
Zbirke priča
Filmske scenografije
Ne SF djela
Članci i eseji